Biblioteka 2017-05-09T01:35:13+00:00

BIBLIOTEKA

Baćak V. & Šoh, D. (2006). „Na cesti: hrvatski vozači kamiona i HIV/AIDS“. Collegium antropologicum, vol.30, br.2., 99-103.

Primarni ciljevi istraživanja bili su ispitati seksualne kontakte vozača kamiona sa seksualnim radnicama, procijeniti učestalost korištenja kondoma i utvrditi informiranost o HIV/AIDS-u unutar ove populacije. Istraživanje je provedeno od 14. srpnja do 16. rujna 2005. godine na carinskim ispostavama i pripadajućim parkiralištima u četiri grada u Hrvatskoj. Postignuti uzorak sastoji se od 69 intervjuiranih vozača. Informacije o seksualnom ponašanju i uporabi kondoma prikupljene su pomoću polustrukturiranog intervjua. Informiranost ispitanika o HIV/AIDS-u, mjerena upitnikom koji su ispitanici sami ispunjavali, na niskoj je razini. Na svih 13 pitanja točno je odgovorilo samo šest ispitanika (8,7%). Podatak da 73% vozača sebe drži dovoljno informiranima o HIV/AIDS-u, upćuje na to da je većina ispitanika precijenila svoje znanje. Većina ispitanih vozača (n=62) drži da se većina drugih vozača koristi uslugama seksualnih radnica dok su na putu, dok je tek trećina izjavila da se osobno koriste njihovim uslugama. Svi ispitanici koji su izjavili da se koriste uslugama seksualnih radnica istaknuli su da pritom uvijek rabe kondome. Kao glavni razlog uporabe kondoma naveden je strah od zaraze spolno prenosivim bolestima.

Bralić, J. (2006). Sociološki aspekti prostitucije u Hrvatskoj. Diplomski rad. Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za sociologiju [mentor Čaldarović, Ognjen]

U svom diplomskom radu “Sociološki aspekti prostitucije u Hrvatskoj”, željela sam dotaknuti pojavu prostitucije kroz sve njene aspekte, s naglaskom na pojavu prostitucije  u Hrvatskoj. Kako bi što bolje opisala samu pojavu prostitucije u Hrvatskoj, koja je središnji dio mog rada, u svom radu navodim kroz ostala poglavlja nešto više o samoj povijesti prostitucije, vrstama prostitucije, psihološkoj, socijalnoj i lifestyle motivaciji prostitutki, motivaciji korisnika usluga, prostituciji, ovisnostima i posttraumatskom stresu, europskim modelima prostitucije, te trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja. Sva navedena područja, pomažu da se što bolje shvati sama pojava prostitucije u Hrvatskoj.

Dmitrović, S. (2003). „Šporki stari grad: kratka povijest prostitucije u Rijeci“. Susačka revija, Vol. 11, br. 44, 79 –84

Draženović, M. (2013). Prostitucija i sociokulturni aspekti zakonske regulacije prostitucije (u Hrvatskoj). Diplomski rad. Filozofski fakultet u Zagrebu, Odsjek za sociologiju. [mentor Štulhofer, Aleksandar].

Ovim radom pokušali smo promisliti odgovarajući zakonski model regulacije prostitucije u  Hrvatskoj. Kako bi ostvarili željeni cilj prvo smo ispitali teorijsku pozadinu prostitucije općenito, zatim teorijsku i povijesnu pozadinu zakonskih modela regulacije prostitucije te njihovih socio-kulturnih aspekata, pri čemu smo poseban naglasak stavljali na teorijske pristupe zakonskoj regulaciji prostitucije smatrajući kako su upravo one osnova za donošenje i racionalizaciju pojedinih zakonskih modela regulacije. Nakon što smo konzultirali trenutno najutjecajnije teorijske modele zakonske regulacije prostitucije ispitali smo stvarne, paradigmatske modele regulacije prostitucije, njihove osobitosti, učinke, kao i socio–kulturni kontekst u kojem su doneseni te njihove socio–kulturne aspekte. Dalje u radu smo ispitali povijesnu pozadinu i socio–kulturni kontekst zakonske regulacije prostitucije u Hrvatskoj, kao i socio–kulturne aspekte iste. Nakon toga prešli smo na prezentaciju kvalitativnog istraživanja koje smo proveli u cilju ispunjavanja svrhe rada, odnosno promišljanja odgovarajućeg zakonskog modela regulacije prostitucije u Hrvatskoj i socio-kulturnih aspekata iste. Za potrebe našeg cilja trebali su nam ispitanici koji poznaju širi društveno–ekonomski kontekst u Hrvatskoj, koji poznaju hrvatsko zakonodavstvo po pitanju prostitucije, kao i paradigmatske modele zakonske regulacije prostitucije u svijetu i koji, barem donekle poznaju društvenu realnost osoba koje prodaju seksualne usluge. Stoga smo intervjuirali autoritete i stručnjake koji se bave ovom temom, a djeluju u tri društvene sfere: akademskoj, državno–institucionalnoj i civilnoj, koji su činili uzorak intenziteta. Ispitanike smo intervjuirali, intervjue transkribirali i analizirali metodom tematske analize.

Dukovski, D. (1990). „Svodništvo i prostitucija u Istri između dva svjetska rata“. Kalendar Jurina i Franina, Vol. 46, 132-136

Rad raspravlja o društveno-gospodarskim čimbenicima svodništva i prostitucije u istri između dva rata.

Filipović, S. (2014). „Reguliranje prostitucije u Osijeku na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće: Pravilnik o uređenju i nadziranju prostitucije iz 1896. i Pravilnik za bludilišta iz 1911.“. Scrinia Slavonica, Vol. 14., br. 1, 141-158 

Rad se bavi regulacijom prostitucije u Osijeku na prijelazu iz 19. u 20. st. Pri pisanju rada korišteni su arhivski izvori, a u središtu interesa nalaze se Pravilnik o uređenju i nadziranju prostitucije u slobodnom i kraljevskom gradu Osijeku iz 1896. i Pravilnik za bludilišta u slobodnom i kraljevskom gradu Osijeku iz 1911. Cilj je rada prikazati na koje se načine prostitucija u Osijeku nastojala kontrolirati i pritom dati širi europski kontekst kako je ona bila regulirana u drugim europskim državama. Problem prostitucije svodio se na dva osnovna pitanja: pitanje zdravlja i pitanje morala. Za većinu europskih država u 19. i na početku 20. st. karakteristična je reglementacija prostitucije. To je vrijedilo i za Austro-Ugarsku Monarhiju, a samim time i za Osijek, koji je po pitanju regulacije prostitucije bio dijelom dominantnih europskih strujanja.

Kanduč, Z. & Grozdanić, V. (1998). “Prostitucija (nepoželjna tema, kažnjiva radnja i stalna pojava)”. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 19, br. 1, 25-47

U tekstu su naznačene poteškoće pri određivanju prostitucije. Kritički su razmotrena pojedinačna logično-značenjska počela, izvori pojma “prostitucija”. Prikazana su i komentirana najčešća vrijednosna stajališta o prostituciji i prostitutkama. Osobita je pozornost posvećena motivacijskoj osnovi prostituiranja. S tim u vezi raščlanjeni su ekonomski, psihološki i situacijski čimbenici prostitucije. Opisani su mogući oblici društvenoga nadziranja prostitucije. Osobito su pak naglašene zamisli o dekriminalizaciji prostitucije. U zaključnome su dijelu objašnjene pojedine simbolno imaginarne reperkusije prevladavajućega poimanja prostitucije i prostitutki. Predložen je pojmovni i vrijednosni okvir za razumijevanje spomenute pojave i njezinih protagonista. U tekstu su navedeni i komentirani i empirijski podaci, iz kojih možemo bar ugrubo razabrati pojavne značajke prostitucije u slovenskome i hrvatskome društvu.

Kolarec, Đ., Ahel, I. & Pamuković, N. (ur.) (2009.). Pravne i medijske perspektive trgovanja ženama i prostitucije. Zagreb: Centar za žene žrtve rata ROSA.

U ovoj brošuri iznosimo rezultate istraživanja koje je proveo Centar za žene žrtve rata – ROSA  u okviru projekta “Utjecaj na poboljšanja u pravnim i medijskim perspektivama trgovanja  ženama i prostitucije”. Projekt se provodio od 1. prosinca 2008. godine do 30. studenog 2009.  godine, i njime smo pokušale dublje istražiti pravni i medijski aspekt problema trgovanja  ženama i prostitucije u periodu od pet godina (2004.-2008.). Istraživanjem smo nastojale dobiti uvid u sudsku praksu te medijske napise u odnosu na ove probleme kako bi s jedne strane doprinijele unapređenju pravnog progona počinitelja te zaštite žena žrtava ovih teških oblika kršenja ljudskih prava, a s druge strane doprinijele senzibilizaciji medija koji ove probleme iznose u javnost.

Kolarec, Đ (ur.) (2007). Uzroci prostitucije i trgovanja ženama: rasprave u Hrvatskoj i svijetu. Zagreb: Centar za žene žrtve rata – Rosa.

Prostitucija  je,  kao  oblik  nasilja  protiv žena,  intenzivnije  zaokupila  našu  pažnju  kroz sudjelovanje u projektima suzbijanja trgovanja ženama, kada smo se suočile s činjenicom da je u preko 90% slučajeva svrha trgovanja ženama seksualno iskorištavanje i to najčešće kroz prostituciju. Iako se ta dva problema dugo vremena strogo odvajalo i govorilo kako je prostitucija “slobodan izbor” a trgovanje ženama “prisilno”, seksualno iskorištavanje i nasilje prisutno je u oba fenomena i neraskidivo ih povezuje. Bez usmjeravanja pažnje javnosti na problem  prostitucije  i  njegove  korijene,  ne  može  biti  pozitivnih  pomaka  niti  u  suzbijanju trgovanja ženama.

Kroz rad i sudjelovanje na međunarodnim konferencijama o nasilju nad ženama uključile se i u međunarodni ženski pokret protiv trgovanja ženama u svrhu seksualne eksploatacije. Budući da je  javnost najčešće polarizirana po pitanju prostitucije, počele smo pomnije razmatrati činjenice,  prikupljati argumente i učiti od stručnjakinja s dugogodišnjim iskustvom na ovom području. Ova knjižica posljedica je našeg učenja, prikupljanja svjetskih iskustava, ali i dio naših nastojanja da javnosti argumentiramo naše stavove i zahtjeve, koje su u potpunosti prihvatile i stoje iza njih Ženska mreža Hrvatske (koja broji 48 organizacija), te Mreža PETRA (Mreža nevladinih organizacija za Prevenciju i Eliminaciju TRgovanja ženamA) sa 11 organizacija članica.

Nakon navedenih zahtjeva, u prvom dijelu ove knjižice nalaze se prevedeni tekstovi koji na slikovit način pokazuju zašto smo se odlučile slijediti baš ovakav smjer, dok su u drugom dijelovi diskusija koje smo vodile sa sudionicima naših okruglih stolova i seminara, nastojeći ih uvjeriti da naše zahtjeve podrže u javnosti. Vjerujemo da je ovo zanimljivo štivo, ali i dobar “alat” za postavljanje temelja budućim odlukama koje mogu imati posljedice za čitavo društvo. Želimo da Hrvatska bude država ravnopravnih spolova, država u kojoj žensko tijelo i seksualnost neće biti zloupotrebljavani kroz prostituciju i trgovanje ženama.

Kolarec, Đ. & Pamuković, N. (2005). Prostitucija i trgovanje ženama. Zagreb : Centar za žene žrtve rata i Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH.

U javnosti je trgovanje ženama sve prisutnija tema, no najčešće se o njoj govori s aspekta kršenja ljudskih prava i borbe protiv organiziranog kriminala. Ovdje ćemo o tom problemu progovoriti iz jedne druge perspektive: aspekta muškog nasilja nad ženama.

To se nasilje ne očituje samo u obiteljskom nasilju (gdje smo ga već naučili prepoznavati) nego i u prostituciji. Kao i drugi oblici muškog nasilja nad ženama, prostitucija je rodno specifični fenomen; velika većina žrtava su djevojke i žene, a počinitelji, u ovom slučaju “korisnici”, su u pravilu muškarci.

Kovčo, I., (1998.). “Organizirani kriminalitet: pedofilija i prostitucija”. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 5, br. 2, 641-679.

U radu se analizira problem pedofilije i prostitucije te njihova zastupljenost i značenje u svjetlu organiziranog kriminaliteta. I pedofilija (koju u zakonskom smislu prepoznajemo kao seksualne delikte na štetu djece i mladeži) i prostitucija vrlo su aktualni problemi mnogih suvremenih zemalja. Obje pojave vrlo su kompleksne i obuhvaćaju različite međusobno povezane fenomene. Zbog prostorne ograničenosti u radu su naznačeni samo neki od njih. Pregled suvremene literature na tu temu pokazuje kako postoji potrebno prepoznavanje problema, no slijedeći korak (opseg pojave) sadrži mnoge poteškoće. S obzirom na to da obje pojave spadaju u domenu kažnjivih ponašanja, procjena stanja uglavnom se temelji na podacima policije. Podaci policije se, pak, smatraju nedostatnima s obzirom na veoma veliku tamnu brojku tih delikata – kako osnovnih oblika, tako (još i više) i onih koji upućuju na elemente organiziranosti. Veliki nesrazmjer između neotkrivenih i otkrivenih slučajeva objašnjiv je djelomično i činjenicom što u obje pojave zaštićeno dobro predstavlja seksualnost, tj. seksualni integritet, a to je još uvijek znatno spada u domenu socijalnog tabua. U radu se prikazuju podaci o stanju pojave u različitim evropskim i izvanevropskim zemljama te postojeća zakonodavna rješenja. Osim prikaza za druge zemlje, prikazuje se i hrvatsko zakonodavstvo i opisuju se postojeći obrasci tih pojava na području Hrvatske.

Lovrinčević, Ž., Mikulić, D. & Orlović, A. (2015). „Ekonomski aspekti industrije poroka u Hrvatskoj“. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, Vol.24, br. 2, 175-196

Temeljni cilj ovog rada jest analiza kretanja tzv. Industrije poroka (eng. sin industry) u Hrvatskoj u recesijskom razdoblju od 2008. do 2013. godine. Industrija poroka u Hrvatskoj pokazuje otpornost na recesiju, odnosno njezin se udio u gospodarstvu ne smanjuje nego povećava i u krizi. Udio bruto dodane vrijednosti industrije poroka u bruto domaćem proizvodu (BDP) Hrvatske iznosi 2,17%, odnosno 6,2 milijardi kuna. Najvažnija je proizvodnja i distribucija alkoholnih pića, potom slijede proizvodnja i distribucija proizvoda od duhana, odnosno djelatnost kockanja i klađenja. Manje važne, jer je uglavnom riječ o nelegalnim aktivnostima, jesu prostitucija i proizvodnja i distribucija droga. Industrija poroka dijeli se na tzv. ilegalnu i legalnu. Sama ilegalna ekonomija čini 0,84% bruto dodane vrijednosti gospodarstva, odnosno 3,3 milijardi kuna. Istodobno industrija poroka, uključujući legalnu i nelegalnu komponentu, zapošljava 22,5 tisuća ljudi i, za razliku od ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj koja pada, u industriji poroka zaposlenost je i u recesiji porasla čak za 15,6%.

Matak, Š. & Vargek, A. (2012). “Trgovanje ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja – utječe li legalizacija prostitucije na smanjenje trgovanja ljudima?”. Pravnik: časopis za pravna i društvena pitanja, Vol. 46, br.92, 59-80

Trgovanje ljudima jedan je od najvećih zločina našeg doba i predstavlja povredu ljudskih  prava per se. Ljudima se trguje za potrebe prisilnog rada, nezakonitog zapošljavanja, industrije zabave, lažnih i prisilnih brakova, prisilne prostitucije itd. Na društvenom planu ono se manifestira kao moderni oblik ropstva jer se u pravilu žrtva nalazi u ropskom položaju u odnosu na počinitelja. Trgovanje ljudima predstavlja jedan od najprofitabilnijih oblika organiziranog kriminala te se vjeruje da je po važnosti, zbog niskog rizika i visokog profita, u samom vrhu, odmah iza trgovine drogom i oružjem. Najčešći oblik trgovanja ljudima je trgovanje u svrhu seksualnog iskorištavanja, odnosno u svrhu prisilne prostitucije. Najčešće žrtve ovakvog oblika trgovine su žene i djeca, dakle najranjivije društvene skupine. Posljedice koje pogađaju žrtve ovakvog tipa trgovanja ljudima su različite i kreću se od psihičkih i fizičkih trauma pa sve do smrti. Posebno zanimljivo je pitanje odnosa između trgovanja ljudima i legalizacije prostitucije, tj. hoće li legalizacija pozitivno djelovati na smanjenje broja trgovanih osoba? Upravo one države koje su legalizirale prostituciju su, kao jedan od ključnih razloga, navodile činjenicu da će se na taj način smanjiti broj trgovanih osoba. Stoga je temeljna svrha ovog rada prikazati odnos između prostitucije i trgovanja ljudima te dati analizu i zaključak kako legalizacija prostitucije utječe na trgovanje ljudima.

Mazur, N. & Lulić, M. (2007). „Trgovina ženama u svrhu seksualnoga iskorištavanja na području bivše Jugoslavije“. Pravni vjesnik, Vol. 23, br. 3-4, 155-171

Trgovina ženama u svrhu seksualnoga iskorištavanja kao sredstvo seksualnoga ropstva predstavlja jedan od najčešćih i najakutnijih oblika organiziranoga kriminala na području šest nekadašnjih republika bivše Jugoslavije. Geopolitički, ovo područje predstavlja dio Jugoistočne Europe koja se ubraja u glavne izvore trgovine ženama u svijetu kada je riječ o dinamici i opsegu ove vrste ekspolatacije. Po broju žena žrtava usporediva je jedino s Azijom. Iako se službeni broj žrtava u Jugoistočnoj Europi kreće oko 120 000, taj je broj u stvarnosti neusporedivo veći uzme li se u obzir dobro organizirana mreža (uglavnom međunarodnog) kriminala koja lako izbjegava nadzoru državnih tijela te nespremnost žrtava da otvoreno progovore o svojim traumama. Složenost problema posebice dolazi do izražaja na području bivše Jugoslavije, na kojemu je tijekom kaotičnog ratnog i poratnog razdoblja u posljednjem desetljeću 20. stoljeća došlo do proliferacije postojećih i nastanka nekih novih oblika disrkiminacije žena. Osiromašeno gospodarstvo, nezaposlenost, podzastupljenost žena u mnogim sferama života, rapidan porast nasilja, nedostatak efektivne kontrole i sankcija nad počiniteljima kaznenih djela samo su neke od posljedica koje su se negativno odrazile na položaj žena i pridonijele širenju trgovine ženama u svrhu seksualnoga iskorištavanja. Unatoč naporima da se implementiraju međunarodnopravni standardi o eliminaciji trgovine ženama i, sukladno tome, artikuliraju efektivni propisi nacionalnoga zakonodavstva, države nastale raspadom bivše Jugoslavije i danas se suočavaju s nizom problema u borbi protiv ovoga sve češćeg oblika organiziranoga kriminala. Tzv. trihotomija regije znatno pridonosi problemu: naime, ovo područje je istovremeno mjesto regrutiranja žena žrtava, njihovo tranzitno područje, ali i konačno odredište.

Autorice rada nastoje ukazati na postojeće oblike i značajke trgovine ženama u svrhu seksualnoga iskorištavanja u tranzicijskim društvima bivše Jugoslavije (prije svega, uzroke i posljedice) te pravna rješenja ovoga problema, kako de lege lata tako i de lege ferenda.

Milivojević Antoliš L., Mihajlović P. & Štrk D. (2013). “Prostitucija u hrvatskome prekršajnom i kaznenom pravu”. Policija i sigurnost, Vol. 22, br. 2, 284-297.

Prostitucija je društvena pojava za koju se opravdano može reći kako je „najstariji zanat na svijetu“. Općenito s tretira kao negativna društvena pojava koju se nastoji suzbijati na različite načine, od kojih i propisivanjem prostitucije kao prekršaja i kao kaznenog djela. Povezanost prostitucije i organiziranog kriminala je nepobitna, organiziranje prostitucije i prostituiranje visoko je profitna djelatnost. Trgovanje ljudima poradi prostitucije iznimno je rašireno, te je problem na globalnoj razini. Iz tih razloga naročito je važno suzbijati  prostituciju. Pojedine države odlučile su se za legalizaciju prostitucije poradi njene kontrole, redukcije ulične prostitucije, podizanja razine zdravstvene zaštite pružatelja i korisnika takvih usluga, a posebice poradi oporezivanja takve djelatnosti i njezinog prihodovanja državnom proračunu. No u republici Hrvatskoj prostitucija nije legalizirana, iako ima i takvih zagovornika, te predstavlja prekršaj iz Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, kojim se normira prostitucija koja nije prisilnog karaktera. U Kaznenom zakonu propisana su i pojedina druga, s prostitucijom povezana, kaznena djela. Prekršaji i kaznena djela prostitucije u hrvatskom zakonodavstvu, te ona neposredno povezana s prostitucijom, uz relevantne statističke podatke i opće napomene o toj društvenoj pojavi, bit će predmet razmatranja ovog rada.

Miljenović, A. (2010). „Značaj seksualnih tema u socijalnom radu“. Ljetopis socijalnog rada, Vol.17 br. 1, 27-48

U radu se daje pregled seksualnih tema prikazanih kroz manifestiranu i latentnu razinu pojavnosti u područjima socijalnog rada te mogući pristup socijalnih radnika istima. Na manifestnoj razini se o seksualnosti razmatra u socijalnom radu kada je riječ o seksualnom nasilju, prostituciji, oblicima seksualno rizičnog i neprihvaćenog ponašanja (poput parafilije i incesta), homoseksualnosti i spolno prenosivim bolestima. Latentna vidljivost seksualnih pitanja opravdana je činjenicom da je seksualnost važan aspekt ljudskog života, iako su u fokusu neke druge životne potrebe. U tom smislu govorimo o svim drugim područjima socijalnog rada s korisnicima svih dobnih skupina (djecom, mladima, odraslima i obiteljima te starijim osobama), u različitim nepovoljnim životnim okolnostima (s invaliditetom, kroničnim bolestima) i različitim životnim okruženjima skrbi (u domovima, penalnim institucijama i bolničkom smještaju). U pristupu socijalnog radnika kada se bavi ovim temama, treba voditi računa posebice o pravu korisnika na samoodređenje, principu povjerljivosti i granicama profesionalnih kompetencija, a aktivnosti mogu biti usmjerene prema: prepoznavanju i integriranju seksualnih potreba korisnika, zaštiti i promoviranju njihovih ljudskih prava u ovim aspektima, pružanju podrške i osnaživanju, stvaranju i obnavljanju socijalnih mreža, te pružanju informacija o drugim društvenim servisima vezanim za pitanja koja ima u svezi svoje seksualnosti. Zaključno, predložena su daljnja praktična i istraživačka pitanja.

Pajnik M. (2013). “Pomirenje paradigmi o prostituciji uz pomoć naracije”. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, Vol. 22, No. 2, 257-276.

Članak je usredotočen na kontroverzu seksualni rad/nasilje u teorijskim i empirijskim raspravama o prostituciji, s naglaskom na Srednju /Jugoistočnu Europu i, posebno, Sloveniju. U članku se analiziraju studije i rasprave o prostituciji u regiji u (post)socijalističkom vremenu. Zatim se prelazi na razmatranje dvostrukog učinka liberalizacije prostitucije u razdoblju tranzicije: dok je, s jedne strane,  prostitucija  bila destigmatizirana, s druge je bila komercijalizirana, kako bi služila gospodarskim interesima globalizirane trgovine i industrije seksualnim uslugama. Razgovori sa sudionicima uključenima u prostituciju u Sloveniji pokazuju kako su ti procesi utjecali na uvjete njihova života i rada. Iskustva osoba koje se bave prostitucijom otkrivaju složenost njihovih  situacija, pokazujući dane po stoji jasna razlika između prostitucije i trgovine ljudima te da su u nju uključeni i elementi dobrovoljnosti i prisile. Evaluacijom argumenata paradigmi seksualnog rada i nasilja, u članku se predlaže proučavanje prostitucije izvan binarnosti, u njezinoj heterogenosti, odnosno tematiziranjem raznih njenih aspekata i uzimajući u obzir stvarnost sudionika u prostituciji.

Pastović, D. & Željko, D. (2016). „Zakonodavni okvir uređenja prostitucije na hrvatsko-slavonskom području 1852.-1929.“. Pravni vjesnik, Vol. 32, br. 1, 29-54

U radu se prikazuje i analizira zakonodavni okvir uređenja prostitucije na hrvatsko-slavonskom području u razdoblju važenja Kaznenog zakona o zločinima, prijestupima i prekršajima iz 1852. Obilježje promatranog razdoblja je reglementaristički stav zakonodavca prema prostituciji koja se tolerirala kao “nužno zlo”, koje je moralo biti pod strogim nadzorom kako bi se suzbila potencijalna društvena šteta. Mjesnom redarstvu pripadao je nadzor i odlučivanje o tome hoće li prostituciju proganjati ili će je u pojedinim slučajevima tolerirati. S tom svrhom redarstvo je izdavalo posebne propise kojih su se prostitutke morale pridržavati, vodilo je o njima evidenciju i držalo ih je pod nadzorom znajući za njihov “bludni obrt” te ih je podvrgavalo redovitim liječničkim pregledima. Zbog složenosti prostitucije kao društvene pojave i zbog njezinih brojnih implikacija, osim kaznenopravnim normama, na nju se nastojalo reagirati redarstvenim i zdravstvenim propisima.

Radulović, D. (1986.), Prostitucija u Jugoslaviji, Beograd: Zavod za izdavačku delatnost„ Filip Višnjić”

Štulhofer, A., Laušević, D., Božičević, I., Mugoša, B., Terzić, N., Drglin, T. & Baćak, V. (2010). „Rizici vezani uz HIV među seksualnim radnicama u Hrvatskoj i Crnoj Gori“. Collegium antropologicum, Vol. 34, br. 3 ; 881-886.

U ovoj studiji analizirani su prevalencija i determinante rizika vezanih uz HIV među seksualnim radnicama u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Intervjui licem u lice su provedeni u Zagrebu, Splitu i Podgorici tijekom razdoblja 2006–2008. Sudionice iz Hrvatske (n=154) su prijavile manje klijenata, redovitiju uporabu kondoma, višu stopu testiranja na HIV i veće znanje o HIV-u. Sudionice intervjuirane u Crnoj Gori (n=119) imale su više slučajeva ubrizgavanja droge i seksualnog zlostavljanja u prethodnoj godini. Iako su crnogorske seksualne radnice više izložene rizicima vezanima uz HIV nego hrvatske seksualne radnice, njihova samo-procjena izloženosti riziku zaraze HIV-om bila je niža. Redovita uporaba kondoma je značajno povezana s obrazovanjem i samo-procjenom izloženosti HIV-u u hrvatskom, a u crnogorskom uzorku s iskustvom fizičkog/seksualnog zlostavljanja. Unatoč brojnim metodološkim ograničenjima, empirijski uvid pružen ovom studijom može pomoći u poboljšanju postojećih inicijativa usmjerenih na prevenciju HIV-a.

Štulhofer, A., Raboteg–Šarić, Z. & Marinović, L. (2002). Trgovanje ženama i djecom u svrhu seksualnog iskorištavanja. Zagreb: Centar za istraživanje tranzicije i civilnog društva,  Međunarodna organizacija za migracije (IOM)

Trgovanje ljudskim bićima naširoko je priznato kao veliki međunarodni problem. Najčešći oblik tog kaznenog djela je trgovanje ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja. U Hrvatskoj nije bilo sustavnog istraživanja o načinima, razmjerima i brojkama vezanim uz trgovanje ljudima. Ovo istraživanje prvi je pokušaj mjerenja te pojave, a njime se nastoji utvrditi razmjere trgovanja ženama i djecom (TŽD), detalje o tranzitu, uvjetima života i rada žena kojima se trguje, trgovcima i mehanizmima njihovog djelovanja, javno mnijenje vezano uz TŽD, službeno prepoznavanje problema i značajke policijskog rada. Metode korištene u ovoj studiji uključuju analizu sadržaja medija (novina i tjednih časopisa), pregled postojećih pravnih okvira i intervencija, istraživanje javnog poimanja problem ate intervjue s osobama povezanim s TŽD ili uključenim u TŽD. Prema sakupljenim podacima, TŽD u Hrvatskoj značajno se promijenilo tijekom proteklog desetljeća. U prvoj fazi, koja okvirno pokriva prvu polovinu devedesetih, TŽD se uglavnom koncentriralo na Zagreb i okolicu, a glavni put trgovanja vodio je iz Mađarske. U drugoj fazi dominiralo je nekoliko putova trgovanja iz Bosne i Hercegovine, a izgleda da je najnoviji trend sezonsko ili privremeno zapošljavanje žena kojima se trguje te šira međunarodna operacija seksualnog turizma. Istraživanje javnog mnijenja o TŽD pokazuje da su hrvatski građani uglavnom dobro informirani o mogućim slučajevima TŽD. Ispitanici koji su informirani o organiziranoj prostituciji stranih državljana također su izjavili da postoje slučajevi u njihovim lokalnim zajednicama u koje su bile uključene žene i djeca. Premda slučajevi TŽD nisu naširoko prikazani u medijima, privukli su pažnju javnosti, ali je perspektiva žrtve u medijskim izvještajima uvelike zanemarena. Tijekom našeg istraživanja postalo je očito da ne postoji službena strategija koja označava policijsko djelovanje vezano uz TŽD zbog nedostatka izobrazbe o ovom problemu i resursa, te nepostojanja jasnog plana akcije. Naše istraživanje daje naslutiti da je TŽD u Hrvatskoj mnogo ozbiljniji problem nego što je vidljivo iz fragmentarnih i nepouzdanih službenih podataka. Podaci ukazuju na potrebu za drugačijim djelovanjem u odnosu na TŽD i trgovanje uopće. Nastojanja i resursi trebali bi biti usmjereni na tri operativna cilja: 1) povećanje učinkovitosti borbe protiv krijumčarenja ljudi ; 2) povećanje učinkovitosti borbe protiv trgovanja ljudima i posebno TŽD ; 3) uspostava programa pružanja pomoći žrtvama trgovanja ljudima.

Zorko, T. (2006.). “Ženska prostitucija u Zagrebu između 1899. i 1934. godine”. Časopis za suvremenu povijest, Vol. 38, br. 1, 223-241.

Prostitucija je velik moralni, društveni, socijalni, ekonomski i zdravstveni problem. Do 1922. godine u Zagrebu prostitucija je bila dozvoljena u javnim kućama. Rad javnih kuća regulirao je propis (Bludilišni pravilnik) iz 1899. Zagrebačko redarstvo donijelo je 24. rujna 1922. Odredbu o nadzoru nad prostitucijom na području grada. Ovim propisom javne kuće bile su ukinute. Djevojke i žene koje su se bavile prostitucijom dobile su status javno tolerirane prostitutke i morale su se upisati u poseban očevidnik koji je vodilo redarstvo. Zakonom o suzbijanju spolnih bolesti 1934. godine prostitucija je u Kraljevini Jugoslaviji ukinuta. Do kraja rujna 1934. u Zagrebu je ukinuta legalna prostitucija.

Zorko, T. (2013). Prostitucija u Zagrebu u prvoj polovici XX. stoljeća (do početka Drugog svjetskog rata). Zagreb: Biakova

Knjiga analizira stavove prema prostituciji i njenu pravnu regulaciju u Zagrebu do početka Drugog svjetskog rata. Slijedeći svjetske trendove, prostitucija je prvo bila legalna, a potom zabranjena. Bez obzira na to uvijek je postojala i ilegalna prostitucija, stoga knjiga analizira sve oblike iste. Osim zakonodavstvu i provedbi regulativa posebna pozornost posvećena je zdravstvenom problemu prostitucije, a knjiga je bogata i faktičnim podacima koji ukazuju na kompleksnost te pojave koja predstavlja moralni, društveni, socijalni, zdravstveni i ekonomski problem.

Weijrs, M. & Cucić, V. (2016). Prava iznad svega i sudska praksa. Beograd: JAZAS – Asocijacija za borbu protiv side i ASTRA – Akcija protiv trgovine ljudima

Istraživanje se bavi utjecajem zakona koji kriminaliziraju seksualni rad u Srbiji na zaštitu ljudskih prava kako seksualnih radnika/ca, tako i osoba koje su žrtve trgovine ljudima. Sveobuhvatni cilj projekta „Prava iznad svega i sudska praksa“ je doprinos provođenju politika i praksi koje poštuju ljudska prava žrtava trgovine ljudima i seksualnih radnika/ca u Srbiji.